Na Budvanskom karnevalu koji je trajao nekoliko dana, predstavile se karnevalske grupe iz Crne Gore i regiona. Međunarodna karnevalska povorka 2. maja okupila više od 40 grupa iz 12 zemalja, a u zabavnom dijelu programa nastupila Goca Tržan. Primjetni manjak ideja i oskudne kreacije, a sama organizacija je bila zadovoljavajuća. U Budvi početkom maja gostiju bilo manje 15 odsto u odnosu na prošlu godinu. Krajem maja u Crnoj Gori Konvencija karnevalskih gradova Evrope, sa karnevalskim zbivanjima u Kotoru i Tuzima.
“Ili jesi, ili nisi», bio je moto Sedmog međunarodnog turističkog karnevala u Budvi. Taman kad smo pomislili da ideja nije baš originalna, jer je reklamna poruka jednog piva koje nije naše, shvatili smo da je bila opravdana poruka u jednom smislu. Naime, Budvani kad nešto rade i organizuju, to do kraja bude korektno. A to znači da je sve bilo kao da nije kriza, te da ih je i vrijeme poslužilo. Ukratko – jeste bio karneval! Sada ćemo reći kakav...
Nakon što smo pasali sve zastoje od Podgorice, stigli smo na bazen hotela “Aleksandar», gdje je te subote, 2. maja u 17 sati bio organizovan prijem karnevalskih grupa. Nedostajali su zvaničnici, zašto ne znamo, ali obavljena je primopredaja poklona predstavnika karnevalskih grupa, stigao je i predsjednik Federacije evropske karnevalskih gradova Henry Van Der Kroon. Tu saznajemo da će Konvencija karnevalskih gradova Evrope ipak biti održana u maju u tri karnevalska grada – Kotoru, Budvi i Podgorici (Tuzi). No, Budvanski karneval je počeo dva dana ranije Abrumom, a posljednji dan, 3. maja održana je Dječja karnevalska povorka.
U međunarodnoj karnevalskoj povorci učestvovalo je preko 40 grupa, iz Budve, Kotora, Tuzi, iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Italije, Češke, Turske, ukupno 12 zemalja, i neki su izbrojali – 2.500 učesnika. Karnevalska povorka krenula je od Jadranskog sajma, u trosatnoj šetnji prošla glavnom ulicom i šetalištem. Centralna bina bila je ispred Starog grada, pored koje su karnevalske grupe izvodile svoje koreografije. Voditelji Tijana i Mario zanimljivim dosjetkama stvarali su dobru atmosferu. Karnevalsku povorku predvodili su kapo karnevala Niko (Krpa) Vukčević, čelnici naših karnevala i stranih, kao i FECC-a, a uslijedile su mažoretke iz Modriče (BiH) i budvanska Gradska muzika.
Potom se pojavila i prva grupa, iz Budve su se predstavili feštađuni, sa «anđelima» i «đavolima», potom njihovi sugrađani koji su savjetovali da «računamo na njih», a onda «kineski zmaj» iz Tuzi, zapažena i gabaritna maska. Iz Kotora je stigla «čarolija tišine» Zavoda za gluvu djecu, Vrnjački karneval sa Robin Hudom i družinom, a kasnije su se pojavile i njihove «skarlet lepotice», kao i «medicinske sestre» koje su glumile sa «muškim pacijentima» određeni vid liječenja i antistres programa u tom lječilištu Srbije. Iz turskog grada Yalova stigli su folkloristi, iz makedonske Strumice «rock and roll»... Posebno su zapaženi bili gosti iz italijanskog Alberobella, sa simbolima i kuhinjom drevnog grada udaljenog 60 km od Barija. Bile su tu i «Egipćanke» iz Požarevca sa Kleopatrinim plesom, a vidjeli smo i «Grigorov let» iz Banja luke...
Karnevalska fešta nastavljena je zabavom uz Gocu Tržan na glavnoj bini, dok je u Starom gradu organizovan DJ parti. Organizator karnevala je budvanska nevladina organizacija «Feštađuni», uz pokroviteljstvo Opštine i Turističke organizacije Budve, koji su, uz sponzore, za ovu manifestaciju izdvojili čak 80.000 eura!?
Kako karnevalska zbivanja Vaš reporter prati godinama i prisustvovao je svim značajnijim karnevalima u ovom dijelu Evrope, sebi će dati za pravo da prokomentariše i ovaj karneval. Na ovom karnevalu, ako se izuzme nekoliko grupa, nijesmo vidjeli ništa novo, a to smo očekivali, jer je karneval koji pretenduje da bude najjači u Crnoj Gori, prilika za to. Budvane nijesmo vidjeli ni sa jednom novom maskom, a one koje su bile, nijesu uigrane i ostalima nijesmo razumjeli tematiku i poruku. Iz Kotora i dalje ne dolaze najbolje maske na Budvanski karneval, iako se kotorski maskenbal održava u Budvi. To vam je nedosljedni kotorski lokal-patriotizam. «Kotorski karneval postoji, makar bio u Bečićima, a Budvanski ne postoji, kakav god bio», logika je kotorskih karnevalskih grupa.
Ne kapiram da u karnevalu neko nekoga ne podnosi, jer je ova vrsta fešte prilika da se svi dobro zabavimo. Nijesu ni najbrojniji gosti iz regije zablistali koliko su mogli, a neki su sa već dobro istrošenim maskama stigli u Budvu. Nije postojala ni Bog zna kakva volja da se animiraju posjetioci karnevala. U Budvi je oko 15 odsto manje gostiju nego prošle godine, bilo početkom maja. Pojedini karneval shvataju kao, oprostite mi, odlazak na saučešće, gdje ne propuštate da svaki put odete na svako, a uvijek u istom odijelu. Volio bih da me demantuju. I ne nam gdje se te pare troše što je cilj karnevala, ako ne ispunjava sve ovo što je nužno?! Drugi put ću vam reći u čemu je rješenje. No, «teška» mi je malo priča. Baš me zanima kako će se feštanjuli i feštađuni iz naših karnevalskih gradova pripremiti za Konvenciju karnevalskih gradova Evrope koja je krajem maja kod nas. Država im ne može pomoći u idejama, a karneval nije samo zasjedanje. Karnevalska zbivanja povodom toga su u Kotoru, a zatim Tuzima 25.maja! Karneval je ili nije u nama samima, prije svega!
“Ili jesi, ili nisi», bio je moto Sedmog međunarodnog turističkog karnevala u Budvi. Taman kad smo pomislili da ideja nije baš originalna, jer je reklamna poruka jednog piva koje nije naše, shvatili smo da je bila opravdana poruka u jednom smislu. Naime, Budvani kad nešto rade i organizuju, to do kraja bude korektno. A to znači da je sve bilo kao da nije kriza, te da ih je i vrijeme poslužilo. Ukratko – jeste bio karneval! Sada ćemo reći kakav...
Nakon što smo pasali sve zastoje od Podgorice, stigli smo na bazen hotela “Aleksandar», gdje je te subote, 2. maja u 17 sati bio organizovan prijem karnevalskih grupa. Nedostajali su zvaničnici, zašto ne znamo, ali obavljena je primopredaja poklona predstavnika karnevalskih grupa, stigao je i predsjednik Federacije evropske karnevalskih gradova Henry Van Der Kroon. Tu saznajemo da će Konvencija karnevalskih gradova Evrope ipak biti održana u maju u tri karnevalska grada – Kotoru, Budvi i Podgorici (Tuzi). No, Budvanski karneval je počeo dva dana ranije Abrumom, a posljednji dan, 3. maja održana je Dječja karnevalska povorka.
U međunarodnoj karnevalskoj povorci učestvovalo je preko 40 grupa, iz Budve, Kotora, Tuzi, iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Italije, Češke, Turske, ukupno 12 zemalja, i neki su izbrojali – 2.500 učesnika. Karnevalska povorka krenula je od Jadranskog sajma, u trosatnoj šetnji prošla glavnom ulicom i šetalištem. Centralna bina bila je ispred Starog grada, pored koje su karnevalske grupe izvodile svoje koreografije. Voditelji Tijana i Mario zanimljivim dosjetkama stvarali su dobru atmosferu. Karnevalsku povorku predvodili su kapo karnevala Niko (Krpa) Vukčević, čelnici naših karnevala i stranih, kao i FECC-a, a uslijedile su mažoretke iz Modriče (BiH) i budvanska Gradska muzika.
Potom se pojavila i prva grupa, iz Budve su se predstavili feštađuni, sa «anđelima» i «đavolima», potom njihovi sugrađani koji su savjetovali da «računamo na njih», a onda «kineski zmaj» iz Tuzi, zapažena i gabaritna maska. Iz Kotora je stigla «čarolija tišine» Zavoda za gluvu djecu, Vrnjački karneval sa Robin Hudom i družinom, a kasnije su se pojavile i njihove «skarlet lepotice», kao i «medicinske sestre» koje su glumile sa «muškim pacijentima» određeni vid liječenja i antistres programa u tom lječilištu Srbije. Iz turskog grada Yalova stigli su folkloristi, iz makedonske Strumice «rock and roll»... Posebno su zapaženi bili gosti iz italijanskog Alberobella, sa simbolima i kuhinjom drevnog grada udaljenog 60 km od Barija. Bile su tu i «Egipćanke» iz Požarevca sa Kleopatrinim plesom, a vidjeli smo i «Grigorov let» iz Banja luke...
Karnevalska fešta nastavljena je zabavom uz Gocu Tržan na glavnoj bini, dok je u Starom gradu organizovan DJ parti. Organizator karnevala je budvanska nevladina organizacija «Feštađuni», uz pokroviteljstvo Opštine i Turističke organizacije Budve, koji su, uz sponzore, za ovu manifestaciju izdvojili čak 80.000 eura!?
Kako karnevalska zbivanja Vaš reporter prati godinama i prisustvovao je svim značajnijim karnevalima u ovom dijelu Evrope, sebi će dati za pravo da prokomentariše i ovaj karneval. Na ovom karnevalu, ako se izuzme nekoliko grupa, nijesmo vidjeli ništa novo, a to smo očekivali, jer je karneval koji pretenduje da bude najjači u Crnoj Gori, prilika za to. Budvane nijesmo vidjeli ni sa jednom novom maskom, a one koje su bile, nijesu uigrane i ostalima nijesmo razumjeli tematiku i poruku. Iz Kotora i dalje ne dolaze najbolje maske na Budvanski karneval, iako se kotorski maskenbal održava u Budvi. To vam je nedosljedni kotorski lokal-patriotizam. «Kotorski karneval postoji, makar bio u Bečićima, a Budvanski ne postoji, kakav god bio», logika je kotorskih karnevalskih grupa.
Ne kapiram da u karnevalu neko nekoga ne podnosi, jer je ova vrsta fešte prilika da se svi dobro zabavimo. Nijesu ni najbrojniji gosti iz regije zablistali koliko su mogli, a neki su sa već dobro istrošenim maskama stigli u Budvu. Nije postojala ni Bog zna kakva volja da se animiraju posjetioci karnevala. U Budvi je oko 15 odsto manje gostiju nego prošle godine, bilo početkom maja. Pojedini karneval shvataju kao, oprostite mi, odlazak na saučešće, gdje ne propuštate da svaki put odete na svako, a uvijek u istom odijelu. Volio bih da me demantuju. I ne nam gdje se te pare troše što je cilj karnevala, ako ne ispunjava sve ovo što je nužno?! Drugi put ću vam reći u čemu je rješenje. No, «teška» mi je malo priča. Baš me zanima kako će se feštanjuli i feštađuni iz naših karnevalskih gradova pripremiti za Konvenciju karnevalskih gradova Evrope koja je krajem maja kod nas. Država im ne može pomoći u idejama, a karneval nije samo zasjedanje. Karnevalska zbivanja povodom toga su u Kotoru, a zatim Tuzima 25.maja! Karneval je ili nije u nama samima, prije svega!
